splitski umjetnik, PUTOPISAC, NOVINAR, jedriličar

in Eseji

Dvorana Lisinski

Zagrebački hram glazbe

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog je kulturna institucija smještena u Zagrebu i na svoju 40. obljetnicu

nalazi se pred novim izazovima. Ovo je priča o kulturi koja zaslužuje brigu, jer što su narodi bez kulture? Ta kultura je dio mehanizma koji stvara nešto što se zove „baština“, što obogaćuje duh ljudi. Ovaj zagrebački hram glazbe, nazvan po hrvatskom skladatelju iz 19 stoljeća, suočen je s konkurencijom novih koncertnih prostora do novih medija. Da bi se što bolje pozicionirala u modernome dobu mora se profilirati u vrhunsko koncertno odredište koje publici svih uzrasta i ukusa nudi jedinstven glazbeni doživljaj.
Lisinski se suočava s posve novom situacijom na tržištu u odnosu na prije 40 godina, kada je otvoren i kada je to bio jedini koncertni prostor od prestiža.
Danas ima nešto što ne može ponuditi nijedan drugi prostor u Zagrebu, a to je odličan koncertni prostor opremljen svim pripadajućim sadržajima prave koncertne dvorane. Tu dobivate reprezentativni ulazni prostor, ugođaj - ritual penjanja širokim stepenicama na galeriju, odlaganja kaputa u garderobi – dvije dvorane, velika s 1851 sjedištem i mala s 304 sjedišta. Sve to pridonosi atmosferi glazbenog događaja kakvu vam nijedan drugi prostor ne može ponuditi. Ta uspavana četrdesetogodišnja ljepotica  danas je intenzivirala i osnažila život, te se profilirala kao ponajbolji koncertni prostor u Zagrebu i Hrvatskoj kroz koje je prošao veliko broj uglednih glazbenika. Dvorana izvana dobiva 60 posto ukupnih programskih sredstava, dok preostalih 40 posto mora ostvariti vlastitom djelatnošću. Vremena obilnih donacija su stvar prošlosti, a sredstva koja dobiva od Grada Zagreba smanjuju se iz godine u godinu, Od ministarstva kulture Lisinski za sad ne dobiva ništa, iako se sa svojim programom redovito javlja na natječaje.
Osim kroz program, Lisinski velikim dijelom sredstva ostvaruje najmom prostora za koncerte, kongrese, seminare ili skupove političkih stranaka. No, kako bi poslovanje bilo održivo, planira se prijavljivanje na EU fondove kroz razne koprodukcije, a to je proces koji traje i na kojemu treba raditi.  Jedna od bitnih strategija je stvaranje novog imidža Lisinskog kao "kuće glazbe" i mjesta otvorenog za sve naraštaje i ukuse. "Koliko god se mi trudili to promijeniti, u javnosti i dalje prevladava percepcija Dvorane da je ona nešto jako ozbiljno, rezervirano za profiliranu publiku starije ili srednje životne dobi. Pokušavamo to promijeniti i što je moguće više otvoriti vrata za druge naraštaje, posebice mlade", kazao je ravnatelj Dražen Siriščević.
Dvorana iz godine u godinu ima sve veći broj pretplatnika - u 2012.godini taj je broj narastao na oko 1.430, na razinu njezinih zlatnih godina, 70-tih i 80-tih godina prošloga stoljeća. To  pokazuje da ljudi znaju prepoznati podignutu kvaliteta ponude. "Program danas nije ništa lošiji, nego je - čak bih se usudio reći, i bolji", ocjenjuje ravnatelj.
Osim podizanjem kvalitete programa, Dvorana na popularizaciji radi i širenjem ponuđenih sadržaja, primjerice u segmentu Jazz Lisinski, ali i kroz razne akcije kao što je prije godinu dana pokrenuta akcija Mladost Lisinskog, koja svim učenicima srednjih škola i studentima nudi pogodnost kupnje karata za sve koncerte. Govoreći o planovima za iduće četiri godine i što bi još želio postići kao čelni čovjek te kulturne institucije, Siriščević ističe kako ima jako puno planova i sjajnih ideja. Osim što planira povećati program u smislu broja koncerata, trenutno pregovara s poznatim španjolskim opernim tenorom Placidom Domingom. Od mlađih zvijezda, volio bi dovesti peruanskog tenora Juana Diega Floreza, Nijemca Jonasa Kaufmanna i rusku sopranisticu Annu Netrebko, Paula McCartneya, kao i brojne istaknute dirigente poput Talijana Claudia Abbada.
"Imamo čak neke ideje i s filmom: dovesti neku filmsku zvijezdu i napraviti filmsku premijeru. Cilj je maksimalno se otvoriti, izmijeniti percepciju prema Dvorani i pretvoriti je u raspjevanu i rasplesanu ljepoticu, a veliku obljetnicu obilježiti programom koji će biti svjetliji, veseliji i značajniji od ranijih.“