splitski umjetnik, PUTOPISAC, NOVINAR, jedriličar

Duje Kaliterna

Duje Kaliterna

Kreativac prostora

Mladog arhitekta zapazili smo prije nekoliko godina kada je vrlo uspješno uredio lounge bar People’s u Zagrebu

, Gil’s u Dubrovniku i Imperium u Splitu, a ovog nam je ljeta ponovno privukao pozornost zanimljivim dizajnom interijera u jednom novom splitskom hotelu.
U današnjoj vizualnoj surovosti arhitekture svatko misli da svojom originalnošću daje neki svoj pečat. U minijaturnom dijelu tog svijeta, arhitekt Duje Kaliterna likovno oblikuje prostor i obogaćuje ga dajući mu novu vrijednost, novu formu i veliku energiju. Iako nosi teret obiteljske tradicije, Kaliterna je ispunjen radošću jer živi kroz svoja ostvarenja i svojim autorskim radovima uspješno korača naprijed.
Koji je vaš stav o prostoru i što od njega očekujete?
Od prostora očekujem da me impresionira. Bilo svojim položajem, bilo svojom poviješću. Tako i projekte biram, moraju me osvojiti na prvi pogled.
Što vas impresionira? Forma, volumen, svjetlo, sjene…
Sve od navedenog, u određenoj mjeri. S tim da forma prati funkciju, volumen imponira, a svjetlo i sjene se igraju.
Projektirate interijere, što je najvažnije osim kreativnosti?
Kod projektiranja bitna je posvećenost poslu, dobra razrada detalja, poznavanje materijala, percepcija prostora i strpljivost. Kod interijera se vidi svaki detalj, svaki milimetar je bitan.
U kojoj fazi posla doživljavate najviše strasti?
U početnoj fazi, kada se tek rađaju ideje i traži inspiracija, pršte zamisli… i u završnoj fazi, kada je, nakon niza radova u kojem se suočavate s bezbrojnim problemima, projekt napokon priveden kraju i osjećate satisfakciju.
Koja je razlika projektirati danas u odnosu na vrijeme otprije 30, 40 ili 50 godina?
Danas je sve puno brže i jednostavnije zahvaljujući raznim kompjutorskim programima, ali to i uništava dio kreativnosti. S tim da brzina ne nosi proporcionalno i savršenstvo. Nažalost, danas se sve radi puno površnije nego prije. Dakako, ja to samo mogu pretpostaviti, jer nisam ni radio prije toliko godina.
Neke su građevine minijaturne, a neke pak predimenzionirane. Kako ostvariti sklad?
Skladno je, po mom mišljenju, funkcionalno, estetizirano, ne predimenzionirano i uklopljeno u okoliš. Kod današnjih modernih građevina često se zanemaruje hortikultura, koja je izuzetno bitna za skladan objekt.
Uredili ste mnogo ugostiteljskih objekata. Koji vam je najdraži?
Apsolutno ne preferiram niti jedan, svaki od njih je poseban na neki način. Ne mogu se požaliti na lokacije na kojima sam radio u Hrvatskoj, većina ih je na neki način bila specifična, od spektakularnih lokacija poput dubrovačkih zidina, do jednog od najstarijih hotela u Hrvatskoj - hotela Korčula na otoku Korčuli, do gotovo cijelog putničkog terminala u splitskoj luci.
Ovog je ljeta otvoren i novi splitski hotel Procurator 7 koji ste projektirali. Koliko je bio zahtjevan proces restauracije?
Radi se o design hotelu smještenom u istočnom krilu trga Prokurativa, u nekadašnjem građanskom stanu iz razdoblja belle epoquea. Najteže je bilo ogoliti prostor do samog kostura kako bi se izvuklo ono najbolje od arhitekture iz razdoblja gradnje za vrijeme austrougarske uprave Splitom. Svaki prostor priča određenu priču o slavnom trgu, od monumentalne fontane koje više nema, preko francuskog upravitelja Dalmacije maršala Marmonta do spomenika Luki Boticu. Za samo uređenje korišteni su najbolji materijali, od cararra mramora, francuskih zidnih tapeta i njemačkih tekstila, do nizozemskog i talijanskog klasičnog namještaja. Posebna pozornost se posvetila spašavanju starinske stolarije, koja je cijela obnovljena i restaurirana prema svojim secesijskim originalima.
Na kojem biste projektu voljeli raditi?
Volio bih raditi na obnovi splitskog hotela Bellevue. Mislim da Split zaslužuje da se tom hotelu vrati stara slava.
Kakve suradnike i investitore priželjkujete?
Uvijek priželjkujem kreativne suradnike i investitore vizionare.
Koliko je mladost prednost u vašem poslu?
U današnjem ubrzanom potrošačkom vremenu, mladost je prednost jer se lakše prihvaćaju noviteti, lakše je putovati i izdržati dugo radno vrijeme.
Tridesetih godina, kada je nastao, art deco je unio revoluciju u svakodnevni život, a posljednjih desetak godina eklekticizam je najzastupljeniji. Kako se uklapate u taj svijet?
Osjećam se kao riba u vodi. Art deco mi je jedan od omiljenih stilova, pojavio se između dva rata i unio revoluciju u sve segmente života, a sadašnji eklekticizam je puno zanimljiviji od razdoblja minimalizma, koji je dominirao zadnjih godina, naime sada je sve dozvoljeno.
Koliko svjetlost unosi novu dimenziju u prostor?
Uvijek je intrigantna igra svjetla i sjene u prostoru, bilo od sunčeve svjetlosti ili od projektirane rasvjete, koja je užasno bitna za sam doživljaj prostora. Zbog toga često i krećem s projektom od rasvjete, pa se kasnije vraćam na prostornu dispoziciju.
Odakle ljubav prema arhitekturi i što je bio razlog da dizajnirate unutrašnjost prostora?
Valjda je genetika odigrala ulogu. Još davnih dana pradjed je bio projektant, s druge strane obitelji bavili su se klesarstvom i gradnjom u Veneciji. S dizajniranjem interijera sam počeo slučajno, ali me to oduvijek zanimalo. Kasnije se sve to razvilo u uspješnu i kreativnu tvrtku, koju uspješno vodim već desetak godina.
Tko je u vašem poslu dobar, i tko vam je vodilja?
Dobri su oni koji se održe dugo u ovom poslu. U posljednje vrijeme je došlo do hiperprodukcije projektanata i projekata, svi misle da se mogu baviti tim poslom. Jednako tako brzo i pregore. Osobno nemam jednu vodilju, ali ima jako puno projektanata i dizajnera koje pratim i čije projekte cijenim.
Predsjednik ste Društva Splićana u Zagrebu. Koji je bio vaš motiv i kako je do toga svega došlo; što je novo i kako zamišljate u budućnosti to društvo?
Došlo je iznenada i neplanski, bučnim okupljanjem zagrebačkih Splićana u hotelu Dubrovnik. Društvo je aktivno tijekom cijele godine promoviranjem Splita i Splićana, a preko ljeta sve zamre kad Splićane uhvati fjaka. Nadam se da ćemo u budućnosti primiti puno mladih članova.
Gdje sebe vidite u budućnosti?
Ako se neću baviti ovim poslom, sigurno ću biti u politici. To mi je druga strast uz arhitekturu.