Pogađanje vremena

Meteorologija je znanost o atmosferskim pojavama koja vuće korijene još iz antičke Grčke. Danas je primjena meteorologije

u svakodnevnom životu uobičajena stvar, zbog povezanosti ljudskih djelatnosti s vremenskim prilikama koje vladaju. Meteorologija nije savršena i pogreške su uvijek moguće. Postoje izvjesne opasne vremenske situacije, kao što su npr. ljetne nevere (toplinske oluje), koje meteorologija ne može točno predvidjeti, već samo najaviti da na nekom području postoje uvjeti za formirane nevere, a ona se može pojaviti ili ne. Zato svaki pravi pomorac prije isplovljavanja iz luke pogledom preleti nebeski svod i morsku pučinu, ne bi li možda otkrio neki znak koji bi mu dao naslutiti kakvo će ga vrijeme pratiti na putovanju. To je pomorac radio od davnina, a to radi i danas, bez obzira što danas raspolaže sigurnim brodovima, te modernim uređajima za sigurnu plovidbu.
Vremenski sistemi uglavnom putuju od zapada prema istoku, pa pogled na nebo prema zapadu može poslužiti kao dobra orijentacija za vrijeme. Pogledom ujutro na zapadni obzor možemo prosuditi kakav ćemo imati dan. Ako je zorom za vedra neba zapadni obzor naoblačen, možemo očekivati naoblačenje preko dana, a za naoblačena ili kišna vremena, uz vedri zapadni obzor, možemo očekivati razvedravanje
Bitno je napraviti razliku između vremena i klime. Vrijeme je trenutno stanje atmosfere, odnosno trenutne vremenske prilike na nekom određenom prostoru. Ono se često brzo mijenja, pa samo u jednom danu može zaredati nekoliko tipova vremena: od sunčanog, toplog i bez vjetra, do nestabilnog s oborinama, vjetrom i zahlađenjem. Na stanje atmosfere utječe skup veličina od kojih su neke promjenjive, a neke relativno ili apsolutno nepromjenjive. Te veličine određuju klimu nekog područja, zbog toga ih dijelimo na klimatske elemente i klimatske modifikatore. Klimatski elementi su promjenjive meteorološke prirode: radijacija, temperatura, tlak, smjer i brzina vjetra, vlaga zraka, naoblaka, oborine i snježni pokrivač. Klimatski modifikatori su terestričke i kozmičke prirode, te su više-manje nepromjenjivi: rotacija Zemlje, revolucija Zemlje, geografska širina, atmosfera, raspodjela kopna i mora na Zemlji, reljef, udaljenost od mora, morske struje,, vrsta tla, biljni pokrov, jezera, čovjek. Pravo umijeće je pogađanje vremena, a to pretpostavlja bezuvjetno, iskustveno poznavanje vremena, te kako se snaći u njemu. Zbog toga sam pokušao opisati, barem u glavnim oblicima, a naročito istaknuo one pojave koje sadrže znakove po kojima se može prosuditi vrijeme koje bi imalo doći.

OBLACI KAO POMAGALO KOD PREDVIĐANJA VREMENA
Promjene vremena su gotovo uvijek povezane s karakterističnim promjenama slike oblaka. Dapače, u mnogim slučajevima oblaci najavljuju vremenske promjene, jer zapravo predstavljaju vidljivi izraz fizikalnih zbivanja u atmosferi. Imamo više grupa oblaka koje se dijele na vrste i podvrste. Ograničit ćemo se samo na dva tipa, a to su cumulusi lijepog vremena i olujni oblak cumulonimbus.
Cumulusi lijepog vremena su maleni gomilasti bijeli oblaci na malim visinama. Osnovica im je više manje ravna, a vrh u obliku svoda. Razvijaju se sredinom dana a navečer ponovo iščezavaju. Pojavljivanje i nestajanje ovih oblaka ljeti, predstavlja dosta pouzdan znak da će se lijepo vrijeme i dalje nastaviti. Cumulonimbus uvijek pokazuje da tu postoji labilna slojevitost zraka, što znači da može naglo doći do sijevanja i grmljavine, a zatim i oluje s jakim vjetrovima u refulima, te redovito donosi kišu u obliku pljuska, često i tuču. Može doseći visinu od 8 ili čak 10 km, a što se više razvija u visinu tim je jača oluja koju izaziva ovaj oblak.
Evo nekoliko uputa koje nam mogu poslužiti kod promatranja oblaka.
Dok oblaci stoje na mjestu, ne trebamo očekivati znatnije promjene vremena. Ako se oblaci na zapadnom obzoru pomiču nadesno to je znak ružnog vremena, a ako se pomiču nalijevo to je znak lijepog vremena.
Ako oblaci dolaze sa zapada ili juga, a kreću se u smjeru koji se razlikuje od smjera površinskog vjetra, obično možemo očekivati pogoršanje vremena.

PUČKE IZREKE O VREMENU
Pomorci, poljoprivrednici i ljudi čiji posao ovisi o vremenskim prilikama, prisiljeni su da redovito prate vrijeme, pa su kroz godine steknu iskustvo koje se sastoji u pamćenju brojnih znakova koji prethode stanovitim vremenskim pojavama.
To se iskustvo prenosi usmenom predajom s koljena na koljeno, u obliku raznih izreka i poslovica. Možemo se dakle prilično osloniti na mnoge od tih izreka, jer one predstavljaju rezultate promatranja vremenskih promjena kroz mnoga stoljeća, sažetih u nekoliko riječi. Takve pučke izreke imaju svoje meteorološko, odnosno naučno opravdanje. No neke pučke izreke, kao što su na primjer, one povezane sa stanovitim danima u godini („quatro aprilanti quaranta duranti”, tri marćane bure, kiša na Mrtvi dan, i sl.) nemaju nikakvu vrijednost niti ikakvo naučno opravdanje.
Evo nekoliko pučkih izreka o vremenu, na koje se više manje možemo osloniti.
Večernje rumenilo obećava lijepo vrijeme, dok jutarnje rumenilo najavljuje približavanje kiše.
Promatranje zalaza Sunca ima vrlo veliku praktičnu vrijednost za predviđanje vremena jedan dan unaprijed. No za pravilno tumačenje večernjeg rumenila treba imati veliko iskustvo. Svijetlo rumenilo i vedro nebo, bez obzira na to da li se ono pojavi ujutro ili navečer, obećava lijepo vrijeme, dok tamno (tmurno) rumenilo uz oblačno nebo upozorava na približavanje nevremena. Prema tome, vrlo uobičajeno rumenilo poput ruže navečer, te tamno rumenilo i sumorno nebo, ujutro predviđa sasvim suprotno vrijeme. U prvom slučaju lijepo, u drugom ružno.
Kada lastavice nisko lete, bit će kiše. I u ovoj izreci ima dosta istine. Naime, kod porasta vlažnosti zraka komarci i muhe osjećaju da im krila postaju sve teža, a let sve naporniji. Zbog toga se spuštaju sve niže. Pošto se lastavice hrane tim kukcima one ih slijede i lete sve bliže tla.
Prsten oko Mjeseca znači kišu. Ako tlak zraka naglo pada, prsten oko Mjeseca znači kišu kroz 18 do 48 sati, u ako 75% slučajeva.

KORIŠTENJE INSTRUMENATA U PREDVIĐANJU VREMENA
Osnovni instrument za donošenje lokalne prognoze vremena jest barometar odnosno barograf. Promjene tlaka zraka mogu često pružiti korisne elemente za lokalno predviđanje vremena. Na primjer, ako tlak zraka ostaje visok, ili lagano raste prema lokalnom maksimumu, može se predvidjeti lijepo vrijeme. Naprotiv, nagle promjene tlaka zraka, čak i kod porasta tlaka, najavljuju promjenu vremena. Padanje tlaka zraka, više ili manje brzo, sve do vrijednosti koje se mogu smatrati niskim za tu godišnju dob i to mjesto, daje naslutiti nadolazak odnosno zadržavanje ružnog vremena. Naravno, ovo praćenje tlaka zraka treba upotpuniti i motrenjima temperature, vlažnosti, vjetra, oblika i kretanja oblaka, kao i razdiobe oblaka u blizini planina, itd.

ZNACI NA TEMELJU KOJIH PREDVIĐAMO VRIJEME
Vremenske promjene rijetko kada nastupaju bez najave. One gotovo uvijek prethodno pošalju „posjetnicu” kojom najavljuju svoj dolazak. Pravilno naučimo tumačiti tu posjetnicu, odnosno predznake pojedinih vremenskih promjena, kako bismo izbjegli sve opasnosti i neprilike koje sobom donosi nevrijeme. Iznijeti ćemo predznake pojedinih vremenskih situacija na našoj strani Jadrana.
JUGO (SE)
Jugoistočni vjetar (jugo) je vjetar, koji na istočnoj obali Jadrana stvara više valove od ijednog drugog vjetra. Razlog je, što jako jugo može puhati i po nekoliko dana uzastopce, a pošto je naša obala položena od NW prema SE, jugo puše iznad dosta prostranog morskog područja na kojem nema orografskih zapreka, pa razvija velike valove. Uza sve to, jugo nije tako opasno za plovidbu kao neki drugi vjetrovi koji razvijaju manje valove. Jugo se nikada ne javlja iznenada, već se razvija postepeno i može ga se lako predvidjeti. Predznaci juga su:
Porast morske razine, pojava oblaka na W i NW; najprije visokih, zatim srednjih, pa niskih, obično u obliku dugog tamnog zida, te padanje tlaka zraka (barometar)

BURA (NE)
Bura je vrlo opasan vjetar, jer se može pojaviti iznenada, gotovo bez ikakvog predznaka i odmah zapuhati orkanskom snagom. Puše na mahove (refule), pa je tim opasnija.
Postojanje hladnog zraka na našim obalnim planinama i znatno toplijeg zraka iznad morske površine uzrokuje snažno strujanje zraka zbog izjednačavanja. Bura je redovito noću jača, jer joj se pridružuje i noćni vjetar s kopna, dok danju slabi, jer je suzbija suprotan vjetar s mora. Na zapadnoj (talijanskoj) obali Jadrana uglavnom nema bure. Traje od nekoliko sati do nekoliko dana, ali obično zimi tri, a ljeti jedan dan.
Bura je naročito jaka kad Trsta, Senja, Šibenika, Omiša, i Vrulje:
stanovnici podvelebitskih otoka predviđaju nadolazak bure po karakterističnim oblacima poput kape, koji se stvaraju na velebitskim visovima. Donji rub ovih oblaka je horizontalan i oštar. Takav karakterističan oblak kao predznak bure javlja se također na Kamešnici (zalede Splita) i još nekim drugim planinskim vrhovima uz obalu. Ovaj je oblak lako uočiti za vrijeme vedrine, ali ga je za vrijeme naoblake teško razlikovati od drugih sličnih oblaka.
Za toplije godišnje doba, predznaci bure su stvaranje velikih olujnih oblaka i jako sijevanje bez grmljavine na sjevernom ili zapadnom obzoru, nakon laganog južnog vjetra.
Siguran znak da će bura prestati jest potpuna vedrina ili pojava znakova koji najavljuju jugo ili neki drugi tip vremena.
„
SIKE PLIVAJU“
Na moru se ponekad javlja prizor, koji za onoga koji ga prvi put doživi izgleda kao slika iz fantastičnih priča. Rtovi otoka i poluotoka izgledaju kao da su izdignuti iznad morske površine, a mali otoci lebde iznad mora. Ta se pojava zove miraž ili zrcaljenje mora, a naši ribari za tu pojavu kažu „sike plivaju“. Ustvari ova pojava znači samo to, da je na to područje prodro hladan zrak, te da vjerojatno predstoji promjena na burni tip vremena.

MAESTRAL (WNW)
Maestral je ugodan vjetar, jer ublažuje ljetnu sparinu. Puše pretežno iz W i NW, a na nekim mjestima, ovisno o konfiguraciji otoka, čak i iz WSW. Na nekim našim otocima nazivaju ga „zmorac”, vjetar s mora.
U toplo godišnje doba maestral redovito počinje puhati nešto prije podne i traje do večeri. Redovito puhanje maestrala znak je stabilnog vremena. Izostajanje maestrala, ili ako on ne puše uobičajenom snagom, ili uopće kada ne puše u svojim uobičajenim satima, predstavlja gotovo siguran znak promjene vremena. Maestral obično puše kao umjeren vjetar, pa je zbog toga idealan vjetar za jedrenje. Vrlo jak maestral obično nastupi kada kišno vrijeme završi skretanjem vjetra za Suncem. Ako za lošeg i nestabilnog vremena zapuše maestral makar i na kraće vrijeme, to možemo uzeti kao predznak poboljšanja vremena.

PREDZNACI POBOLJŠANJA VREMENA
Niski oblaci dižu se na veće visine.
Oblaci nisu više kompaktni, kroz njih se nazire vedro nebo.
Ako puše istočni vjetar i skreće na zapadni smjer.
Zrak postaje svježiji i suši (temperatura i vlaga u padu).
Vraćaju se uobičajeni lokalni vjetrovi (burin, maestral)
Pojava oseke.
Pojava zrcaljenja mora „sike plivaju”.
Porast tlaka zraka.

PREDZNACI ZADRŽAVANJA STABILNOG VREMENA
U ljetno doba normalna izmjena maestrala danju s burinom noću.
Vedro vrijeme.
Jutarnja magla rasprši se do podne (što je dokaz vedrog neba iznad magle).
U ljetno doba sredinom dana javljaju se oblaci cumulusi lijepog vremena koji predvečer iščeznu.
Oseka.
Rosa i slana noću.
Na barometru tlak zraka stalan ili u slabom porastu.
U ljetno doba kod nas je najsigurniji znak zadržavanja stabilnog vremena, redovito izmjenjivanje vjetrova  noću s kopna, a danju s mora. Ako izostane ovo izmjenjivanje vjetrova, znači da je već nastupio neki poremećaj vremena i da dolazi pogoršanje.

PREDZNACI POGORŠAVANJA VREMENA
Pojava plime.
Lokalni vjetrovi postaju neredoviti ili se uopće ne javljaju, općenito nema vjetrova iz N, već iz E.
U zimsko doba pojava maestrala.
Porast naoblake.
Pad tlaka (to je ujedno i najsigurniji predznak).
Predznaci zadržavanja ružnog vremena.
Oblaci se drže nisko.
Za kišnog vremena pušu južni vjetrovi.
U toplo doba godine sijevanje.

PREDZNACI KIŠE
Visoki oblaci se zgušćuju, a iza njih dolaze niži oblaci (pogotovo ako tlak pada).
Prsten oko Mjeseca (pogotovo ako tlak pada).
Cumulusi se počinju razvijati u visinu.
Nebo je na zapadu tamno i poprima prijeteći izgled.
Južni vjetrovi jačaju a oblaci dolaze sa zapada.
Vjetar, pogotovo sjeverni vjetar, skreće suprotno skretanju kazaljki na satu, tj, sa sjevera na zapad pa na jug.
Jugo koje navečer ojača obično donosi kišu:
Barometar stalno pada.
Duga rano ujutro obično znači skoru kišu.
Duga nastaje uslijed odbijanja Sunčevih (a također i Mjesečevih) zraka od kišnih kapljica. Prema tome, ako se ujutro na zapadu pojavi duga, znak je da tamo već pada kiša i vjerojatno će se uskoro proširiti i do nas.

PREDZNACI NEVERE
Nevera se javlja u ljetnim mjesecima i to pretežno između 14 i 16 sati, tj. u doba dana kada je najtoplije. Ponekad je jako opasna, jer se može pojaviti dosta naglo, uz jaki vjetar i pljusak (krupu). Zato posade malih brodića, kada ljeti plove podalje od zaštićenih uvala, moraju pozorno promatrati nebo, kako bi na vrijeme primijetili znakove koji najavljuju neveru, koja obično traje od pola sata do dva sata.
Predznaci nevere su:
Ujutro sparno, tišina, obzor mutan.
Cumulusi se naglo razvijaju u visinu.
Pojava nevernog oblaka cumuloninbusa.
U toplo doba godine sijevanje na zapadu uz pretežno vedro nebo.
Ako nakon nevere zapuše lagan vjetar iz smjera E ili SE, a ostane i dalje sparno vrijeme, nevera je opet moguća tog ili idućeg dana. No ako nakon nevere zahladi, nema izgleda na ponovnu neveru.