Ministrica kulture

Hrvatska ima čak sedam zaštićenih dobara na UNESCO-voj listi kulturne baštine, a Ministarstvo kulture kontinuirano podupire

projekte kojima se hrvatska kultura i umjetnost prezentiraju u svijetu.
Jedna ste od rijetkih ministrica u Vladi. Što znači danas u Hrvatskoj biti ministrica kulture? Možete li se u Vladi izboriti za prioritete za koje se zalaže vaše ministarstvo?
Biti ministrica u Vladi jednako je zahtjevno i odgovorno kao i biti ministar, iako mi je žao što zastupljenost žena u politici Republike Hrvatske nije bar na razini koju preporučuje Europska unija. Kultura je u 2014. podnijela veliki teret recesije prilikom raspodjele sredstava proračuna, ali ne može se reći da u Vladi ne postoji razumijevanje i interes za produktivnu, raznovrsnu i živu kulturu i velike kulturne projekte. Mnogi su projekti ostvareni ili su u tijeku, upravo dobrom suradnjom Ministarstva kulture s drugim ministarstvima, ali i lokalnom samoupravom, gradovima i općinama. Uspjeli smo u velikoj mjeri promijeniti shvaćanje kulture kao troška, odnosno da upravo kultura i umjetnosti imaju nosivi potencijal kreativnog i ekonomskog razvoja društva.
Koji su, po vašem mišljenju 'aduti' hrvatske kulture? Što to konkretno hrvatska kultura može ponuditi Europskoj uniji, čime možemo privući, ne samo domaću, već i inozemnu publiku?
Zahvaljujući prije svega zajedničkom zalaganju Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, te u suradnji s nizom drugih ministarstava poput Ministarstva turizma, gospodarstva, obrazovanja, ali uz veliko podršku kulturnih institucija i umjetnika, Europska unija je i prije pristupanja Hrvatske imala priliku upoznati se sa suvremenom hrvatskom kulturom, kao i iznimnom kulturnom baštinom. Putem višemjesečnih festivala naši su se umjetnici i institucije predstavili u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Dakako, Ministarstvo kulture u okviru svoje redovne djelatnosti kontinuirano podupire projekte kojima se hrvatska kultura i umjetnost predstavlja građanima Europe i svijeta, i taj interes kako za naše posebnosti, tako i za umjetnička dostignuća naših umjetnika ne jenjava. Da bismo još bolje i kvalitetnije predstavljali ne samo kulturu, nego i jezik, regionalne specifičnosti, turističke prednosti, pa i gospodarske mogućnosti s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova utemeljili smo Zakladu 'Hrvatska kuća – Croatia House', po uzoru na slične kulturne institute, poput Francuskog instituta, British Councila…
Mnogo je 'aduta' hrvatske kulture kojima možemo privući goste iz drugih zemalja, stranu publiku. U boljoj prezentaciji naših kulturnih potencijala još uvijek nam nedostaje regionalna umreženost koja će omogućiti da prezentacija kulture i baštine funkcionira kao jedinstveni sustav u kojem će jednaku vidljivost imati slavonsko-podunavska i primorsko-istarska kulturna baština, Split kao središte mediteranske baštine, ljepota Dubrovnika, ali i šarm Varaždina, Koprivnice... S obzirom na veliki broj stranih posjetitelja koji dolaze u Hrvatsku, prezentacijom hrvatske kulturne baštine, kulture i umjetnosti nastojimo se što bolje i aktivnije povezati s Ministarstvo turizma, Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, poduzetništvom. Takve suradnje su ključ za efikasnije povlačenje Europskih fondova, odnosno realizaciju atraktivnih projekata koji će Hrvatsku učiniti i privlačnijom destinacijom, destinacijom s višim standardom, a koji donosi boljitak i građanima Hrvatske.
Što ministarstvo kulture čini po pitanju očuvanja ostalih dobara i njihova eventualna 'brendiranja' i promocije hrvatske kulturne baštine?
Jedna od temeljnih aktivnosti Ministarstva kulture je zaštita i briga o kulturnoj baštini i time se bavimo svakodnevno. Ona bitna promjena za koju se zalažemo i na kojoj inzistiramo je da ta zaštita i briga ne smiju biti mrtvi objekti pod ključem, nego da moraju aktivno doprinositi revitalizaciji i razvoju lokalne zajednice. Inzistiramo na održivom i razumnom gospodarenju kulturnim dobrima koji moraju biti dostupni svima, koji moraju mobilizirati druge resurse pojedinog mjesta, grada, regije – obrte i malo poduzetništvo, turizam, obrazovanje – a tada se umnažaju i elementi za uspješno 'brendiranje'. Tomu svakako mogu pomoći i službene potvrde, poput upisa na UNESCO-ve liste zaštićene kulturne baštine. Hrvatska ima sedam zaštićenih dobara na UNESCO-voj listi nepokretne kulturne baštine: Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača, Stari grad Dubrovnik, Nacionalni park Plitvička jezera, Kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, Povijesni grad Trogir, Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku i Starogradsko polje na otok Hvaru. No ono što ostavlja još jači dojam, djelom se mogu ponijeti i kao trajna uspomena su naša nematerijalna dobra. Na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine tako su upisani: Čipkarstvo u Hrvatskoj, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa Sv. Vlaha, Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine, Procesija za Križen na otoku Hvaru, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog Zagorja, Sinjska alka, Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske, Bećarac, Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, Klapsko pjevanje, a od prošle godine i Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa. A kao primjer dobrog načina 'brendiranja' svakako bih istaknula 'Projekt Vukovar-Vučedol-Ilok' koji objedinjuje kvalitetna znanstvena istraživanja, iznimnu prezentaciju kulturne baštine, suvremenu umjetnost, ali i iznimnu turističku, rekreativnu, edukativnu i zabavnu ponudu. Riječ je projektu koji je do sada istražio fenomen Vučedolske kulture, obnovio Vukovarski dvorac Eltz kao i dio barokne vukovarske jezgre, unutar kojeg je izgrađen suvremen Muzej vučedolske kulture, a čiji stalni postav će biti gotov do ljeta 2015, kada se kreće u izgradnju Arheološkog parka koji će objediniti arheološko–povijesni, turističko-ugostiteljski i športsko–rekreativni centar. Vjerujem da ne treba posebno isticati kakav će efekt takav projekt imati na ukupni ekonomski razvoj kraja.  
Hrvatski gradovi natječu se za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. Što taj izbor znači čitavoj Hrvatskoj, što gradu koji će biti izabran, i koja je vaša uloga kao ministrice kulture u provedbi toga natječaja? Zanima nas smijete li Vi imati osobne favorite i može li to utjecati na izbor grada koji će biti EPK 2020.?
Europska prijestolnica kulture je inicijativa Europske unije kojoj je cilj istaknuti bogatstvo i raznolikost, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi pridonijela zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju. Opći ciljevi inicijative Europska prijestolnica kulture su očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi i naglašavanje zajedničke značajki, povećanje osjećaja pripadnosti građana zajedničkome kulturnom prostoru s jedne strane, te poticati kulturni doprinos dugoročnom razvoju gradova u skladu s njihovim strategijama i prioritetima s druge strane. Grad koji nosi naslov Europske prijestolnice kulture nastoji svojim aktivnostima poboljšati opseg, raznolikost i europske dimenzije svoje kulturne ponude, uključujući i transnacionalnu suradnju; proširiti pristup i sudjelovanje u kulturi; ojačati kapacitet svojega kulturnog sektora i njegovu povezanost s drugim sektorima, te podići svoj međunarodni ugled pomoću kulture. Odlukom Europske komisije, 2020. godine Europske prijestolnice kulture imat će Irska i Hrvatska.  Nakon godinu dana kontinuiranog informiranja i edukacije predstavnika naših gradova, upravo smo otvorili natječaj za prvi krug izbora koji će naš grad 2020. godine biti – Europska prijestolnica kulture. Prema do sada iskazanim interesima možemo očekivati prijave Pule, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Đakova, Osijeka, Varaždina…  Riječ je o dugoročnom razvojnom projektu grada ili regije; potrebno je puno kreativnosti i suglasnosti kako stručnjaka tako i samih građana o tome u kakvom gradu žele živjeti 2020. godine i što, cijele te godine, mogu pokazati svijetu. Kandidature u dva izborna kruga ocjenjuje tim nezavisnih europskih stručnjaka i 2016. znat ćemo koji će naš grad biti nova Europska prijestolnica kulture . Mi ćemo, kao i do sada, pružati svu potrebnu pomoć koju gradovi trebaju prilikom razrade koncepata i priznajem da s nestrpljenjem očekujem koji će grad dobiti preporuku europskog povjerenstva.
S obzirom na vaše obaveze, mnogo putujete. Kako izgleda vaš radni tjedan, imate li vremena i za privatan život i susrete? Imate li vremena za privatna putovanja? Gdje ćemo vas moći susresti ovoga ljeta?
Privatni interesi i život jesu u drugom planu; tako je sa svakom javnom funkcijom, poslom. U mom slučaju, sreća je što se cijeli niz privatnih i stručnih interesa poklopi s obavezama koje imam kao ministrica kulture. Ljetni mjeseci obilježeni su našim poznatim ljetnim festivalima poput Splitskog ljeta, Dubrovačkih ljetnih igara, Pulskog filmskog festivala; osim službenog dijela njihova otvorenja trudim se pogledati predstave, filmove, odslušati koji koncert tijekom njihova održavanja. Ako me ne spriječe druge obaveze, nadam se kojem koncertu na ljetnoj pozornici tvrđave Sv. Mihovil u Šibeniku, pogledala bih dvije predstave Teatra Ulysses na Brijunima, nekoliko filmova na Motovun film festivalu, ali polako prikupljam i 'ljetnu lektiru'; puno je dobrih prijevoda i novih knjiga naših autora koje, zbog obaveza tijekom godine, čekaju ljetne mjesece.